U nedjelju počinje ljetno računanje vremena. Time ujedno prestaje obveza vožnje s upaljenim dnevnim ili kratkim svjetlima.
Prema Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2015. i 2016. godini (NN 15/15) od 29. ožujka, počinje ljetno računanja vremena i prestaje obaveza paljenja kratkih ili dnevnih svjetala tijekom dana, osim za vozače mopeda i motocikla koji tijekom cijele godine moraju voziti s uključenim dnevnim svjetlima.
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama vozači mopeda i motocikala tijekom cijele godine moraju voziti s uključenim dnevnim svjetlima, u protivnom će biti kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 300 kuna. Na ostalim motornim vozilima ipak moraju biti uključena dnevna ili kratka svjetla u uvjetima smanjene vidljivosti (magla, oblačno vrijeme itd.), bez obzira na ljetno računanje vremena.
Iz Hrvatskog autokluba upozoravaju vozače u kojim su europskim zemljama tijekom vožnje obvezna dnevna svjetla kako bi mogli izbjeći neplanirano zaustavljanje i plaćanje kazni. Tako je tijekom godine obvezno upaliti dnevna svjetla u BiH, Bugarskoj, Češkoj, Crnoj Gori, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Islandu, Kosovu, Latviji, Litvi, Makedoniji, Norveškoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Španjolskoj, Švedskoj, Švicarskoj. U Ukrajini dnevna odnosno kratka svjetla obavezna su od 1. listopada do 30. travnja. Na autocestama obavezna su u Italiji, dok su u Mađarskoj obavezna na cestama izvan naselja.
Zbog pomicanja sata u HŽ-u će biti organizirana posebna dežurstva osoblja u elektrotehničkim službama i prometnim uredima kako bi se svi automatski uređaji koji pokazuju, registriraju ili daju točno vrijeme namjestili na točno vrijeme.
Ljetno računanje vremena nastalo je u svrhu boljeg iskorištavanja produljenih ljetnih dana. Prvi je na tu ideju 1784. godine došao Benjamin Franklin. Franklin je o tome pisao u jednom svom eseju, a 1907. godine istu ideju britanskom parlamentu predložio je William Willet.
Ljetno računanje vremena najviše koristi državama koje su udaljenije od ekvatora, a do danas ga je uvelo oko 70 država svijeta.
Obveza paljenja svjetala samo u razdoblju zimskog računanja vremena pravda se ekološkim razlozima (smanjenje ukupne potrošnje, a time i manja emisija CO2), dok prometni stručnjaci smatraju kako je svakako bolje imati upaljena svjetla tijekom svake vožnje, jer i za sunčanih dana doprinose većoj sigurnosti prometa, a time i smanjenju mogućih nesreća. Nekoliko litara više potrošenog goriva tijekom cijele godine ne može se uspoređivati sa sačuvanim ljudskim životima.
