HEP-ov dokument navodi da razina podzemnih voda u zagrebačkom i samoborskom vodonosniku ozbiljno opada, i to iz više razloga, ali prije svega zbog promjena na rijeci Savi. Naime, dno korita rijeke se snižava, što je najvećim dijelom posljedica izgradnje lanca hidroelektrana uzvodno od Zagreba, piše Jutarnji list.
Istraživanja od 2010. do 2012. otkrila pet glavnih skupina onečišćavača
Također, u HEP-ovoj studiji se vidi da svi pokazatelji relevantnih istraživanja upućuju da su podzemne vode na zagrebačkom i samoborskom području djelomično onečišćene. "Istraživanja koja su provedena u razdoblju od 2010. do 2012., u okviru realizacije međunarodnog FP7 projekta GENESUS, pokazala su pet glavnih skupina onečišćavača: pesticide, nitrate, potencijalno toksične metale, farmaceutske spojeve, klorirane alifatske ugljikovodike", navodi se u studiji.
Pojava pesticida i nitrata u podzemnoj vodi vezana je uz intenzivnu poljoprivredu, koja je najizraženija u južnom i jugoistočnom dijelu zagrebačkog vodonosnog sustava, poglavito u području crpilišta Mala Mlaka, Velika Gorica, Petruševec, Stara Loza i budućeg crpilišta Kosnica i Črnkovec. U najvišim koncentracijama pojavljuje se atrazin, ponekad i iznad maksimalno dopustivih veličina. Visoke koncentracije nitrata s vrlo izraženim uzlaznim trendovima utvrđene su na lokacijama koje se nalaze neposredno uz odlagalište Jakuševac i nizvodno od njega.
Toksični metali u površinskom sloju crpilišta Zapruđe
Kad je riječ o potencijalno toksičnim metalima u tlu, istraživanja su utvrdila povišene koncentracije bakra (zbog vinogradarske djelatnosti) i žive (zbog izgaranja fosilnih goriva). Visoke koncentracije žive, bakra i olova nađene su u površinskom sloju crpilišta Zapruđe, gdje je u podzemnoj vodi tog crpilišta pronađen i mangan koji se pojavljuje u koncentracijama koje su i do osam puta više od dopuštenih vrijednosti. Također, bilježi se izrazit uzlazni trend mangana na području Jakuševca. Olovo se u povišenim koncentracijama, nerijetko iznad maksimalno dopuštenih, nalazi u podzemnoj vodi priljevnih područja većine crpilišta, a na području ranžirnog kolodvora i Jakuševca prisutnost olova u podzemnoj vodi izrazito raste.
'Podzemne vode zagrebačkog i samoborskog vodonosnog sustava ozbiljno su ugrožene'
Premda su farmaceutski spojevi jedan od glavnih onečišćavača, na zagrebačkom i samoborskom području slabo su istraženi i nije poznata njihova stvarna zastupljenost. Značajnija su istraživanja provedena tek oko odlagališta Jakuševac, gdje su se pokazale visoke koncentracije nekih analgetika, i koritu potoka Gorjak u Brdovcu, gdje su također pronađena brojni organski onečišćivači, uključujući farmaceutske spojeve.
HEP-ova studija konstatira da se "temeljem svih navedenih pokazatelja stanja kakvoće može zaključiti da su podzemne vode zagrebačkog i samoborskog vodonosnog sustava ozbiljno ugrožene i djelomično onečišćene s različitim organskim i anorganskim onečišćavalima. Razne skupine onečišćavala često se javljaju u povišenim ili vrlo visokim koncentracijama u tlu i podzemnoj vodi na lokacijama koje se nalaze u neposrednoj blizini značajnih izvora onečišćenja".
Zbog svega iz nadležnog gradskog ureda za zdravstvo najavljuju konferenciju za novinare na kojoj bi u 15.45 sati trebali iznijeti umirujuće podatke vezane za kvalitetu vode u glavnom gradu.
